var s = new Array();

s[0] = "DOBRODOŠLI^index.php^DOBRODOŠLI Poštovani posjetioci naše WEB stranice, dobrodošli. Nadamo se da cemo Vam putem ovog medija omoguciti bliži uvid u naše poslovanje, naš odnos prema Vama, našim korisnicima i partnerima, te Vam pružiti šansu da saznate sve što Vas interesuje o našem i Vašem javnom komunalnom preduzecu Vodovod a.d. Prijedor. Trudicemo se da Vam pružimo najsvježije informacije vezane za našu djelatnost, te Vas pravoremeno obaviještavati o svim planiranim radovima i projektima, kako bi smo zajedno mogli da što jednostavnije i bezbrižnije uživamo u blagodetima života uz najzdravije pice na planeti. Pozivamo Vas da proucite naše trenutne sadržaje, te konsultujete ovu WEB stranicu ukoliko Vas interesuje da li postoje planirani radovi u Vašem regionu, kao i da nam se obratite putem naše nove WEB stranice sa svim pitanjima, komentarima, sugestijama, pa cak i eventualnim kritikama na naš rad. Mi smo tu zbog Vas.";
s[1] = "HIDROGEOLOŠKI POTENCIJAL^index.php?page=hidrogeo^HIDROGEOLOŠKI POTENCIJAL Teritorija opštine Prijedor obuhvata središnji i djelimicno donji dio sliva rijeke Sane. Kozara opštinu dijeli od sliva rijeke Save, a Piskavica od Vrbasa. Prijedorska kotlina se pruža pravcem sjeverozapad-jugoistok i predstavlja glavnu sponu izmedu dolina rijeka Une i Vrbasa, odnosno prirodnu vezu izmedu Centralne Hrvatske i Centralne Bosne. Rijeke Sana i Gomjenica su glavni hidrološki potencijal. Pored njih istražnim geološkim i hidrogeološkim radovima konstatovana su podrucja sa znacajnim kolektorima pitke, mineralne i termomineralne vode. Ovaj tako znacajan resurs ipak nije u dovoljnoj mjeri istražen i u buducnosti mu treba posvetiti odgovarajucu pažnju kako bi se utvrdile ukupne kolicine i kvalitet vode u Opštini Prijedor i napravio plan njihove efikasne zaštite i racionalnog korišcenja. To bi mogao biti neki zajednicki širi projekat Prijedora i susjednih opština. Voda, odnosno njena zaštita i racionalno korišcenje su osnovni preduslov za opstanak i razvoj grada i opštine. Ovaj resurs se odlikuje svojim snažnim uticajem na ekonomske, socijalne, zdravstvene i ekološke uslove života u opštini Prijedor i nema nikakve alternative. Dosadašnjim hidrogeološkim radovima utvrdena su izvorišta na lijevoj i desnoj obali rijeke Sane i na bazi tih istraživanja izgraden je i vodovodni sistem Prijedora. Do 1989. godine utvrdene su kolicine od 250 l/sek u izvorištu Tukovi-Mataruško polje i 70 l/sek u izvorištu Prijedorcanka. Za dugorocno rješavanje problema vodosnabdjevanja Prijedora to nisu dovoljne kolicine i potrebno je nastaviti sa istražnim radovima.";
s[2] = "ISTORIJAT^index.php?page=istorijat^ISTORIJAT Planski razvoj sistema vodosnabdjevanja i kanalizacije u Prijedoru je poceo 1961. godine osnivanjem komunalnog preduzeca 'Vodovod i kanalizacija' Prijedor. Planovi su se zasnivali na pretpostavci da u aluvijalnim naslagama lijeve obale Sane ima dovoljno vode za snabdjevanje stanovnika grada i industrije pitkom i tehnološkom vodom. Ubrzo se pokazalo da su te procjene bile loše, jer je rast stanovništva i industrije tekao brže od predvidanja. Pokazalo se da interes za prikljucenje na ovaj sistem vodosnabdjevanja imaju i stanovnici prigradskih i okolnih naselja i Ljubija te se ispostavilo da je snabdjevanje iz aluvijalnih naslaga nedovoljno. Razvoj sistema vodovoda i kanalizacije je tekao sporije od razvoja grada, prigradskih naselja i drugih urbenih sredina i privrede tako da se u našem gradu stalno osjecao nedostatak pitke i industrijske vode. U periodu od 1970. – 1989. godine su intenzivirani istražni geološki i hidrogeološki radovi i izgraden sistem bunara koji su zahvatali vodu iz karstifikovanih krecnjaka i dolomita ispod aluviona i iz kojih se grad i okolna naselja i danas snabdjevaju vodom. Uradeno je više studija, idejnih rješenja i projekata koji su na žalost samo djelimicno realizovani. Ni hidrogeološka istraživanja nisu dovedena do kraja niti su sistematizovana tako da nemamo precizne podatke o stvarnim kolicinama i kvalitetu voda naših izvorišta. Kanalizacioni sistem je još slabije razvijen i obuhvata samo 60% potrošaca vode iz vodovodnog sistema. Nije izgraden ni jedan uredaj za precišcavanje otpadnih voda.";
s[3] = "KAKVU VODU PIJEMO^index.php?page=kakvuvodupijemo^KAKVU VODU PIJEMO Prema Pravilniku o higijenskoj ispravnosti vode za pice (Sl.glasnik RS 40/03), nadzor nad higijenskom ispravnošcu vode za javno snabdijevanje vrši sanitarna inspekcija i javna zdravstvena ustanova u skladu sa zahtijevima i propisima ovog pravilnika. Higijenska ispravnost vode utvrduje se sistematskim vršenjem osnovnih i periodicnih pregleda u toku mjeseca, odnosno godine, zavisno od broja evidentiranih stanovnika. Stalan nadzor i kontrolu doziranja hlora na bunarima vrši vodovod, Higijensko epidemiološke službe Doma zdravlja Prijedor i Zavod za zaštitu zdravlja Banja Luka.";
s[4] = "KONTAKT^index.php?page=kontakt^KONTAKT Poštovani posjetioci, pozivamo Vas da ukoliko imate bilo kakvo pitanje, kritiku ili sugestiju, da nam se obratite putem sledeceg formulara ili na kontakt podatke navedene ispod. Vodovod a.d. Prijedor Kozarska 87, 52000 Prijedor +387 52 236-600 +387 52 237-718 +387 52 211 718 +387 52 237-867 info@vodovod-pd.com";
s[5] = "BAKTERIOLOŠKE ANALIZE VODE^index.php?page=kvalitetvode^BAKTERIOLOŠKE ANALIZE VODE Redovni bakteriološki pregled vode se vrši svakih 15 dana. Uzorak se uzima sa izvorišta i iz javnih ustanova, kao što su škole i sl. Uzorak se uzima u sterilnu bocu dobijenu iz laboratorije. Voda se stalno hloriše. Pored redovne bakteriološke kontrole, po potrebi (u slucaju poplava ili drugih zagadenja) se vrši i vanredna kontrola istom procedurom. Datum uzimanja uzorka: 28.02.2007. Sa bakteriološkog gledišta pregledani uzorak vode odgovara propisima i normama za precišcene vode zatvorenog tipa Sl. list SFRJ br. 33/87 i 13/91. Koliformne bakterije 100 ml vode Koliformne bakterije fekalnog porijekla 100 ml vode Aerobne mezofilne bakterije 1 ml Streptokoke fekalnog porijekla Proteus vrste Sulfito - redukujuce klostridije u 100 ml Pseudomoanas aeruginosa";
s[6] = "LINKOVI^index.php?page=linkovi^LINKOVI www.opstinaprijedor.org www.voders.org www.uvrs.org www.ekoforum.org.yu www.heis.com.ba www.ipin-doo.com";
s[7] = "O NAMA^index.php?page=onama^O NAMA Opština Prijedor obuhvata sjeverozapadni dio BiH i prostire se na površini od 834 km2. Broj stanovnika u opštini je 105.000, od toga u gradu i okolnim naseljima živi oko 74.000 stanovnika. 'VODOVOD' a.d. Prijedor obavlja djelatnost vododosnabdjevanja i odvodenja iskorišcenih voda. Planirano je da proizvodi, kontroliše i isporucuje vodu u potrebnim kolicinama standardnog kvaliteta za pice neprekidno 24 casa. Prikuplja i odvodi, a u buducnosti i precišcava fekalne, industrijske i atmosferske vode. Predvideno je da se obavljanjem ovih djelatnosti obezbjeduje i održavanje, izgradnja, unapredenje, poboljšanje i opremanje objekata vodovoda i kanalizacije i njihov kompletan monitoring. To su sve osnovni i neophodni uslovi za život naselja, razvoj opštine, poljoprivrednih, zanatskih i industrijskih pogona, zaštitu izvorišta od zagadenja i ocuvanja okoline. 'VODOVOD' a.d. Prijedor je preduzece od posebnog društvenog interesa. Zapošljava 102 radnika ciji je osnovni zadatak proizvodnja i distribucija ciste i zdrave pitke vode na cijelom podrucju snabdjevanja i obezbjedenje odvodenja iskorišcenih voda. Sistem vodosnabdjevanja cine izvorišta vode, bunari, pumpne stanice sa opremom, glavni dovodni cjevovodi, preko 250 km distributivne mreže u Prijedoru, Ljubiji i Kozarcu i oko 17.000 prikljucaka sa vodomjerima, kanalizacioni sistem, kolektori i mreža ukupne dužine oko 100 km. Gradsko stanovništvo i više prigradskih naselja i Ljubija se snabdjevaju vodom iz centralnog gradskog vodovoda sa dva izvorišta: 'Mataruško polje' u Tukovima sa pet bunara i 'Rapica polje' u Brezicanima sa jednim bunarom. Ovaj sistem obezbjeduje vodu za oko 60.000 stanovnika i 90% industrijskih kapaciteta. Vodovod Kozarac obezbjeduje vodu za desetak hiljada stanovnika sa izvora 'Ratkovo vrelo' i 'Crkvina'. Ostalo stanovništvo opštine se snabdjeva iz lokalnih vodovoda.";
s[8] = "ORGANIZACIJA PREDUZECA^index.php?page=organizacija^ORGANIZACIJA PREDUZECA 'Vodovod' a.d. Prijedor Milorad Šipka, dipl.inž.rudarstva Roden u Prijedoru 28.02.1951. godine. Osnovnu školu i Gimnaziju završio u Prijedoru, a Rudarsko – geološki fakultet u Tuzli. Radni odnos zasnovao 1977. godine u RŽR 'Ljubija' Prijedor,  OOUR 'Zajednicki poslovi' RJ 'Istražni radovi'. Na poslovima istraživanja dubinskim bušenjem proveo 8 godina, od pripravnika do tehnickog rukovodioca nofoformiranog OOUR-a 'Istražni radovi' u Ljubiji. Položio strucni – državni ispit za rukovodne kadrove iz oblasti rudarstva i geologije, kao i specijalizaciju 1980.  godine (20 dana) u SAD i Kanadi iz iste oblasti. 1985. godine prešao u proizvodnju željezne rude OOUR-a 'Istocna rudišta' u Tomašici, prošao sve faze od inženjera kvaliteta, rukovodioca miniranja, upravnika mehanicke pripreme i otpreme rude. 1990. godine postavljen za direktora OOUR-a 'Istocna rudiŠta', a polovinom 1991. godine imenovan za Tehnickog direktora RŽR 'Ljubija' Prijedor. 01.01.1998. godine zapošljava se kao Rukovodilac – menadžer predstavništva DD 'Boksit' Milici u Banja Luci. 01.01.2002. godine imenovan za DIREKTORA 'VODOVOD' a.d. PRIJEDOR. Strucne aktivnosti: Predsjednik ekspertske grupe za izradu Projekta sanacije 'Istocnih rudišta' za potrebe Vlade Republike Srpske, Nosilac izrade Projekta za sanaciju i dugorocno rješavanje problema vodosnabdjevanja opštine Prijedor, Clan radne grupe za privatizaciju Vodovoda RS ispred Vlade RS i Direkcije za privatizaciju, Clan Izvršnog odbora udruženja Vodovoda RS, Clan Upravnog odbora (3 clana iz RS) Asocijacije Vodovoda BiH, Polaznik više strucnih seminara i obuka, komunikacije s javnošcu, vodosnabdjevanja i zaštite covjekove sredine, odvodnje i precišcavanja otpadnih voda, Posjeduje Sertifikat Menadžera Korporativnog upravljanja u Akcionarskim društvima. Sportsko – društvene aktivnosti: Gimnasticar, rukometaš, fudbaler sa preko 22 godine aktivnog igranja, fudbalski trener, sportski funkcioner sa niz priznanja, Najuspješniji trener 1990. godine opštine Prijedor, Najuspješniji sportski radnik dvije godine za redom grada i opštine Prijedor, Predsjednik i direktor FK 'Rudar – Prijedor' (5 godina), Clan inicijativnog odbora za osnivanje Fudbalskog saveza RS i clan prvog Izvršnog odbora FS RS, Komesar za takmicenje svih liga FS RS, Osnivac i prvi predsjednik Kuglaškog saveza RS, Prvi podpresjednik Sportskog saveza RS, Dobitnik plakete Vlade RS povodom Vidovdanskih aktivnosti, Dobitnik zlatne plakete za posebne zasluge u sportu Fudbalskog i Kuglaškog saveza RS. Oženjen, supruga dipl.inž.tehnolog, jedna kcerka takode dipl.inž.tehnolog, a druga magistar pravnih nauka. Izvršni direktor za tehnicke poslove Vlado Reljic, dipl. inž. mašinstva Roden 30.05.1957. godine u Cikotama, Opština Prijedor. Osnovnu i srednju mašinsku školu završio u Prijedoru, a diplomirao na Mašinskom fakultetu u Banja Luci. Radni odnos zasnovao u Rudnicima željezne rude 'Ljubija' - Prijedor, jedno vrijeme radio u 'Autotransport' Prijedor, pa ponovo u Rudnicima željezne rude 'Ljubija' - Prijedor, da bi pocetkom 2002. godine zasnovao radni odnos u ODKP 'Vodovod' Prijedor. Obavljao je strucne poslove tehnologa, rukovodioca održavanja i tehnickog direktora. Ucestvovao na više specijalistickih obuka i seminara iz oblasti održavanja, vodosnabdjevanja i odvodenja otpadnih voda. Otac troje djece. Izvršni direktor za ekonomske poslove Vukašin Šipka, dipl. ekonomista Roden 09.08.1953. godine u Jutrogošti, Opština Prijedor. Osnovnu školu završio u Brezicanima, Opština Prijedor, srednju ekonomsku školu u Prijedoru, a diplomirao 1977. godine na Ekonomskom fakultetu u Mostaru, analiticko – planski smjer. Ima sertifikat ovlašcenog racunovode. Radni odnos zasnovao u GIK 'Mrakovica' Prijedor, a od 1981. godine zaposlen u JKP '4. juli' Prijedor u cijem sastavu je bio i OOUR 'Vodovod' Prijedor. Nakon pripajanja bivšeg OOUR-a 'Rudarsko – gradevinski radovi' RŽR 'Ljubija' Prijedor, 1993. godine sa preduzecem '4. juli' Prijedor nastaje JP 'Komgrad' Prijedor, iz kojeg 2000. godine nastaje samostalno preduzece ODKP 'Vodovod' Prijedor, od 2005. godine 'Vodovod' a.d. Prijedor. Obavljao je strucne poslove planera – analiticara, rukovodioca službe plana i analize, rukovodioca službe racunovodstva, rukovodioca ekonomsko – finansijskog sektora i bio je vršilac dužnosti direktora ODKP 'Vodovod' Prijedor. Otac jednog djeteta. Rukovodilac proizvodno tehnickog sektora Dušan Miloševic, inž. gredevine Roden u Cikotama, opština Prijedor 06.11.1951. godine. Osnovnu školu završio u Prijedoru, srednju gradevinsku u Tuzli, a višu gradevinsku u Zagrebu. Radni odnos zasnovao u Rudnicima željezne rude 'Ljubija' – Prijedor 1971. godine, a 1994. godine dolazi u JKP '4.juli', današnji 'Vodovod' a.d Prijedor. Ucestvovao na više specijalistickih obuka i seminara iz oblasti održavanja, vodosnabdjevanja i odvodenja otpadnih voda. Predsjednik Udruženja Vodovoda Republike Srpske. Otac jednog djeteta. Rukovodilac službe za razvoj i ekologiju Miroslav Glušac, dipl. inž. rudarstva Roden 05.03.1950. godine u Slatini, Opština Sanski Most. Osnovnu školu i Gimnaziju završio u Prijedoru, a u Beogradu diplomirao na Rudarsko – geološkom fakultetu, smjer za Pripremu mineralnih sirovina. Radni odnos zasnovao 01.11.1974. godine u Rudnicima željezne rude 'Ljubija' – Prijedor. Od 1994. do 2002. godine je bio direktor Rudarsko – geološkog instituta u Prijedoru, nakon cega dolazi u Vodovod Prijedor. Obavljao je strucne poslove istraživanja u oblasti Pripreme mineralnih sirovina, projektovanja, nadzora i izgradnje postrojenja za Pripremu mineralnih sirovina. U oblasti rukovodenja bio je upravnik separacije u Ljubiji, rukovodilac službe za tehnologiju i inženjering u RŽR 'Ljubija', direktor tehnicke kontrole, direktor Rudarsko – geološkog instituta u Prijedoru i trenutno je rukovodilac službe za razvoj i ekologiju u 'Vodovod' a.d. Prijedor. Otac dvoje djece. Rukovodilac službe za pravne, kadrovske i opšte poslove Dragica Plavšic - Stojanovic, dipl. pravnik Rodena 20.08.1961. godine u Velikom Palancištu, Opština Prijedor. Osnovnu i srednju upravnu školu završila u prijedoru, a diplomirala na Pravnom fakultetu u Banja Luci. Radni odnos je zasnovala 1985. godine u JP '4.juli' Prijedor, ciji jedan dio poslije transformacija danas nosi naziv 'Vodovod' a.d. Prijedor. Obavljala je pravne poslove i poslove rukovodenja službom pravnih, kadrovskih i opštih poslova, clana Upravnog odbora, a danas je clan Nadzornog odbora preduzeca. Majka dvoje djece.";
s[9] = "PLANOVI^index.php?page=planovi^PLANOVI Planski razvoj sistema vodosnabdjevanja i kanalizacije u Prijedoru je poceo 1961. godine osnivanjem komunalnog preduzeca 'Vodovod i kanalizacija' Prijedor. Planovi su se zasnivali na pretpostavci da u aluvijalnim naslagama lijeve obale Sane ima dovoljno vode za snabdjevanje stanovnika grada i industrije pitkom i tehnološkom vodom. Ubrzo se pokazalo da su te procjene bile loše, jer je rast stanovništva i industrije tekao brže od predvidanja. Pokazalo se da interes za prikljucenje na ovaj sistem vodosnabdjevanja imaju i stanovnici prigradskih i okolnih naselja i Ljubija te se ispostavilo da je snabdjevanje iz aluvijalnih naslaga nedovoljno. Razvoj sistema vodovoda i kanalizacije je tekao sporije od razvoja grada, prigradskih naselja i drugih urbanih sredina i privrede tako da se u našem gradu stalno osjecao nedostatak pitke i industrijske vode. U periodu od 1970. – 1989. godine su intenzivirani istražni geološki i hidrogeološki radovi i izgraden sistem bunara koji su zahvatali vodu iz karstifikovanih krecnjaka i dolomita ispod aluviona i iz kojih se grad i okolna naselja i danas snabdjevaju vodom. Uradeno je više studija, idejnih rješenja i projekata koji su na žalost samo djelimicno realizovani. Ni hidrogeološka istraživanja nisu dovedena do kraja niti su sistematizovana tako da nemamo precizne podatke o stvarnim kolicinama i kvalitetu voda naših izvorišta. Kanalizacioni sistem je još slabije razvijen i obuhvata samo 60% potrošaca vode iz vodovodnog sistema. Nije izgraden ni jedan uredaj za precišcavanje otpadnih voda.";
s[10] = "PRIKLJUCAK^index.php?page=prikljucak^UPUTSTVO I PRIKLJUCAK Uputstvo obraduje i reguliše postupak prikljucenja potrošaca koji se prvi put prikljucuju na vodovodnu i kanalizacionu mrežu na podrucju vodosnabdjevanja grada Prijedora koje pokriva 'Vodovod' a.d. Prijedor. Da bi se potrošac prikljucio na vodovodnu i kanalizacionu mrežu, polazi se od pretpostavke da u podrucju gdje je smješten objekat koji se prikljucuje postoji funkcionalna vodovodna i kanalizaciona mreža.Prethodno podrazumijeva da rekonstrukcija mreže nije predmet regulisanja po ovom uputstvu, vec prikljucenje potrošaca na vec funkcionalnu mrežu. POSTUPCI I TEHNICKI PREDUSLOVI 1. Da bi se mogla vršiti isporuka vode i odvodenje otpadnih voda potrebno je da postoji: Funkcionalna vodovodna i kanalizaciona mreža u blizini objekta Individualni prikljucak od vodovodne mreže do obracunskog mjernog mjesta (okna) sa vodomjerom Mjerni uredaj - vodomjer ugraden na propisani nacin 2. Obratite se nadležnom organu u 'Vodovod' a.d. Prijedor. Ukoliko se izgraduje novi objekat potrebno je prije pocetka radova i dobijanja gradevinske dozvole dobiti nacelnu saglasnost nadležnog organa Vodovoda Prijedor cija cijena sa PDV-om iznosi 40,95 KM. Prije prikljucivanja na vodovodnu mrežu potrebno je nadležnom organu Vodovoda dostaviti primjerak gradevinske dozvole, odnosno za povratnike zapisnik o uvodenju u posjed izdan od nadležnog odsjeka Ministarstva za izbjegla i raseljena lica. Ulata prikljucne naknade za kategoriju domacinstava sa PDV-om iznosi 204,75 KM. Prikljucna naknada za zanatski sektor se racuna po površini objekta i sa PDV-om iznosi: Za objekte koji su prikljuceni samo na kanalizacionu ili vodovodnu mrežu naknada se obracunava u visini od 50%. 3. U cijeni prikljucne naknade za sve kategorije 'Vodovod' a.d. Prijedor vrši radove montaže do mjernog mjesta i ugradnju mjernog uredaja. Potrošac je dužan da izvrši iskop i zatrpavanje, te nabavku potrebnog materijala odgovarajuceg kvaliteta po specifikaciji dostavljenoj od strane 'Vodovod' a.d. Prijedor. Zamjena starih, ranije ugradenih mjernih uredaja se vrši besplatno, kao i njihovo buduce održavanje. Ti troškovi se naplacuju kroz racun za utrošenu vodu pod stavkom 'održavanje mjernog instrumenta' i za ove kategorije sa mjernim uredajima precnika 1/2' i 3/4' cijena sa PDV-om iznosi 2,34 KM mjesecno. 4. Prema Odluci o vodovodu i kanalizaciji, potrošac je dužan da održava u ispravnom stanju unutrašnje instalacije od mjernog instrumenta pa dalje. Molimo sve potrošace da obrate pažnju na racionalnu potrošnju vode i da redovno izmiruju svoje obaveze.";
s[11] = "PROJEKTI^index.php?page=projekti^PROJEKTI Glavni projekat sanacije dijela vodovodnog sistema Prijedor, Institut za vode Bijeljina, mart, 2002. godine Program hidrogeoloških istraživanja za potrebe revitalizacije i povecanja kapaciteta izvorišta za vodosnabdijevanje Prijedora, Rudarski Institut Prijedor, juli, 2002. godine Predizvedbena studija o odvodenju otpadnih voda u podrucju rijeke Save, Ekspertski studijski program Austrijske kontrolne banke AG, Bec, mart, 2003. godine Plan dugorocnog rješavanja snabdjevanja opštine i grada Prijedora, Vodovod Prijedor, april, 2003. godineSanacija dijela centralnog sistema vodosnabdijevanja, Vodovod Prijedor, juli, 2004. godine Program hidrogeoloških istraživanja za potrebe vodosnabdijevanja naselja Donja Dragotinja kod Prijedora, RGF beograd, Institut za hidrogeologiju, Beograd, avgust, 2004. godine Prijedorsko vodosnabdijevanje - koncept Projekta, Državni sekretarijat za Ekonomske poslove Švajcarske, Ženeva, Juni, 2005. godine Program sanitarne zaštite vode izvorišta 'Prijedorcanka' Opština Prijedor, IPIN Bijeljina, mart, 2005. godine - Elaborat o kvalitetu i rezervama vode izvorišta Tukovi – Mataruško Polje, Rudarski Institut Prijedor, april, 2005. godine Program sanitarne zaštite vode izvorišta Tukovi – Mataruško Polje, Rudarski Institut Prijedor, april, 2005. godine";
s[12] = "ALBUM^index.php?page=album^ALBUM FOTOGRAFIJA Bunari Bunari prije Bunari poslije Dogadanja Pašinac otvor Actaris prez. Dan Voda 2006 Dan Voda 2005 Dan Voda 2004 Martin Kanel IPIN Ugovor Ekologija Zagadivanje Istorijat Istorijat Kvarovi Brezicani '03 Patrija '04 Tukovi '06 Laboratorija Laboratorija Poplava 13.04.2004. 24.03.2006. Radovi Prik. Pecani '04 Remont B4 '04 Ured. izvora '04 Zgrada";
s[13] = "KVALITET VODE^index.php?page=analizavode^KVALITET VODE Analiza Vrijednost Boja mg/l PtCo Skale Miris /298,16 i 313,16oK/ Mutnoca mg/l SiO2 ph - vrijednost Potrošnja KMnO, mg/l KMnO4 Ukupni isparni ostatak /378,16oK/mg/l Elektroliticka provodljivost /293,16oK/µScm-1 Amonijak mg/l kao N Rezidualni hlor mg/l Cl Hloridi mg/l kao Cl Nitriti mg/l kao N Nitrati mg/l kao N Gvožde mg/l kaoFe Mangan mg/l kao Mn Datum uzimanja uzorka: 28.02.2007. Sa fizicko-hemijskog gledišta pregledani uzorak vode odgovara propisima i normama za precišcene vode zatvorenog tipa Sl. list SFRJ br. 33/87 i 13/91.";
s[14] = "ARHIVA^index.php?page=arhiva^ARHIVA Trenutno nema arhiviranih vijesti. Posjetite nas kasnije. Hvala.";
s[15] = "CIJENA VODE^index.php?page=cijenavode^CIJENA VODE Domacinstva Industrijski i zanatski sektor Vrsta Budžetski potrošaci Voda m3 Kanalizacija m3 Doprinos za iskorištenu vodu m3 Doprinos za zagadenje voda m3 Cijena PDV Cijena + PDV Naknada za održavanje mjernog mjesta (bez PDV-a): Vrsta Domac. Ind. sektor Budžet. Paušalna potrošnja za domacinstva se racuna 6m3 po clanu domacinstva.";
s[16] = "CILJEVI RAZVOJA^index.php?page=ciljevi^CILJEVI RAZVOJA 'Vodovod' a.d. Prijedor cini stalne napore da se vodovodni i kanalizacioni sistemi saniraju i stave u funkciju. Pored sanacije, preduzece 'Vodovod' i Opština Prijedor žele da sistem vodosnabdjevanja rekonstruišu, izgrade neophodne nove elemente sistema, modernizuju ga, strucno koriste i na taj nacin obezbijede uslove za dugorocno snabdjevanje stanovništva i privrede vodom. To je moguce samo uz strucnu i finansijsku pomoc medunarodne zajednice i mi smo zajedno uspjeli obezbijediti povoljan finansijski aranžman sa Vladom Švajcarske koji treba realizovati u naredne tri godine. Realizacija ovog dogovora ce omoguciti stalno snabdjevanje preko 75% stanovnika i 90% privrede u Opštini kvalitetnim pitkom vodom. Pored tehnickih unapredenja planira se i institucionalni i organizacioni razvoj Vodovoda sa ciljem da se on osposobi za samostalno poslovanje, tekuce i investiciono održavanje sistema vodosnabdjevanja i vracanje kreditnih zaduženja. Realizacijom Programa i Projekata geoloških i hidrogeoloških istražnih radova želimo utvrditi bilans pitkih voda na citavom podrucju Opštine Prijedor. Za rješavanje kanalisanja i precišcavanja otpadnih gradskih i industrijskih voda potrebno je izraditi studiju izvodljivosti za grad i vece opštinske subcentre kao što su Ljubija, Kozarac i Omarska.";
s[17] = "DISTRIBUTIVNA MREŽA^index.php?page=distrmreza^DISTRIBUTIVNA MREŽA Transportnu i distributivnu mrežu vodovodnog sistema sacinjavaju cjevovodi profila od 50 - 400 mm. Najveci dio ove mreže je star 30-40 godina i izgraden je od cijevi svih vrsta. Vodovodna mreža kao ni citav sistem vodosnabdjevanja nisu razvijani u skladu sa širenjem urbanog podrucja i stvarnom potrebom stanovništva i privrede za vodom. Stanje distributivne mreže i drugih osnovnih elemenata sistema vodosnabdjevanja je veoma kriticno. Dužina mreže od 260 km, sa cijevima razlicitih profila, velike starosti i od razlicitih materijala zahtjeva stalnu kontrolu i zamjenu dotrajalih dijelova. Ovo je direktno uticalo na velicinu gubitaka u sistemu vodosnabdjevanja od 55 i više procenata što sistem cini neefikasnim i neracionalnim. Iste ocjene se mogu izreci i za sistem kanalizacije s tim što se u ovom slucaju mora potencirati cinjenica da sistem kanalizacije nije uopšte izgraden u naselju Tukovi gdje se nalaze sva naša izvorišta. Ovo je najveca prijetnja vodosnabdjevanju u Prijedoru i prioritetan zadatak za rješavanje. Sve gradske i industrijske otpadne vode se bez precišcavanja izlijevaju u rijeku Sanu.";
s[18] = "DJELATNOSTI^index.php?page=djelatnosti^DJELATNOSTI PREDUZECA Proizvodnja i distribucija vode Održavanje vodovodnih sistema Opravka i baždarenje vodomjera Odvodenje otpadnih i atmosferskih voda Održavanje kanalizacione mreže i kolektora Izgradnja vodovodne mreže Izvodenje prikljucaka vodovoda i kanalizacije Popravke kucnih instalacija (po zahtjevu)";
s[19] = "EKOLOGIJA^index.php?page=ekologija^EKOLOGIJA Ma koliko se to cinilo dalekom prošlošcu, voda je izvor i kolijevka života, naša pramajka. Svakome od nas je srce pocelo da kuca u vodi i tek izbacivši je, udahnuli smo prvi put ovozemaljski život. Voda cini oko 65% našeg tijela. 70% naše planete cini voda, koja održava cjelokupan život na Zemlji biljni i životonjski. Covijek može znatno duže da izdrži bez hrane nego bez vode. Zavisno od tjelesne mase bez hrane bismo izdržali oko 40 dana, bez vode bismo jedva sastavili jednu nedelju i to u zavisnosti od klimatskih uslova u kojima bismo se našli. Gubitak vode ili dehidracija može biti opasna za svako živo bice a za covjeka gubitak 20% vode prakticno znaci smrt. U uslovima dehidracije krv se zgrušava a srce napornije radi, nebili obezbjedilo dovoljnu kolicinu kiseonika. Ako takvo stanje potraje srce prestaje da radi, krv postane previše gusta. Dnevne potrebe odraslog covjeka za vodom su 2,5 do 3 litra. Samim tim što je toliko važna ona direktno odreduje ne samo razvoj živih bica, vec je njom odreden nepredak cjelokupne ljudske zajednice. Karta zagadivaca Potrebe za vodom se povecavaju srazmjerno uvecanju broja stanovnika na zemlji a njena se kolicina uprkos rastucim promjenama ne mjenja. Statisticki podaci su zastrašujuci. Oni nam govore da ce do 2025 godine 2/3 stanovništva osjetiti ozbiljan nedostatak vode, vec sada prema podacima strucnjaka 2,5 milijarde ljudi nema obezbjedene osnovne higijenske uslove zbog nedostatka vode, a cak više od 5 miliona ljudi godišnje umire uslijed zagadenja vode. Ova istina je zastrašujuca jer smo sve blize vremenu kada ce potreba za vodom premašiti njene zalihe. Eksperti naglašavaju da je glavni dio problema zagadenje podzemnih voda, što je direktno povezano sa drugim zagadivacima, bilo da je rijec o otpadu sa deponija ili pesticidima i drugim materijama kojima se zagaduje zemljište. Sve što zagaduje zemljište kad-tad dospijeva do podzemnih voda i zagaduje ih. Stepen zagadenja se ne smanjuje kao ni broj stanovnika i njihova potreba za vodom, naprotiv, ti parametri su u porastu. Nije samo u pitanju profit, prinos sa polja, skladištenje deponija vec kada je o našim prostorima rijec - nemar prije svega. U Republici Srpskoj, odnosno u Bosni i Hercegovini gotovo da nema standardno uredenih deponija. Nehajnost i neodgovornost s jedne i zbrkani prioriteti gdje se ta problematika stavlja u drugi plan dovode do toga da se zalihe pitke vode trajno uništavaju jer se podzemne vode mogu zaštititi od površinskih zagadivaca izgradnjom deponija sa kontrolisanim odvodom vode, što je mnogo više od estetike i mnogo bliže razumu. Nekontrolisana sjeca šuma je takode jedan od bitnih cinilaca ovog problema, pogotovo kada je rijec o izvorištima kojih je sve manje i sve su manje cista. Strucnjaci predlažu plansko pošumljavanje, formiranje površinskih akumulacija i zaštitu izvorišta rijeka. Sve je veca opasnost od poslijedica koje su cini se neizbježne ako se ne pristupi ozbiljnom rješavanju ovog problema. Strucnjaci cijelog svijeta jedinstveni su u poruci da postoji nešto sto možemo uciniti kao pojedinci. A to je da vodu štitimo i štedimo, svakodnevno u svakoj prilici u kojoj se nademo. To treba da bude sastavni dio vaspitanja djece, jer ce oni biti ti koji ce osjetiti poslijedice zapostavljanja tog velikog, globalnog problema. Nadežda - Nada Pavlovic (1927) pesmu I šapat na stazama u povecerja Ne tule nizvodno brodovi beli Ne bele devojke platna svoja Sunce se u mutnim vodama slama Bosonoga detinjstva kraj reke Naša su davna secanja Deca naše dece ne traže belutak U sjaju pene Niti svoj lik Nad bistrom vodom nagnuta Mrtve ribe na talasima ljeskaju Obale crne bezglasne zametnute Tu kraj nas reke se u smrti valjaju Ljudi ih ubijaju, zar ne";
s[20] = "12.03.2007.^index.php?page=120307^OBAVJEŠTENJE U vremenu od 16. do 19. marta (petak, subota i nedelja) vršice se radovi na REGENERACIJI bunara B-3 i B-3/II u Tukovima. Radovi se finansiraju od strane 'Direkcije za vode' iz Bijeljine i Opštine Prijedor. Obavještavaju se potrošaci u I visinskoj zoni (grad i prigradska naselja, dio Puharske, Urija, Cirkin Polja, Orlovaca, Gomjenica i Ljubija i usputna naselja) da najveci dio potrošaca nece imati vode od petka 16.03. od 7 casova do subote 17.03. do 19 casova. Mole se naši potrošaci da se pripreme i obezbjede neophodne kolicine vode u odgovarajuce posude za svoje potrebe. U ovom periodu bice obezbjedeno i alternativno snabdjevanje cisternama za vodu na više punktova o cemu ce potrošaci naknadno biti obavješteni. Svi koji se snabdjevaju sa bunara 'Prijedorcanka' nece imati restrikcija. Molimo za razumjevanje.";
s[21] = "13.03.2007.^index.php?page=130307^OBAVJEŠTENJE RASPORED RASPODJELE VODE CISTERNAMA ZA VODU ZA DANE 16. i 17.03.2007. godine od 08 - 19 casova 1. PECANI G-1 G-3, G-2 i G-5 H, H-1 C1, C2, C3 i C4 B1,B2, B3 i B4 Ž.ZGONJANINA i S.V.CICE 2. M.TEPICA i V.KARADŽICA M-1 M-2 M-3 M-4 V. Karadžica (lamele) V. Karadžica (soliter) 3. J.RAŠKOVICA i S.KOVACEVICA Ulica Jovana Raškovica S-1, S-2 Ulica J.Raškovica C3 Ulica J.Raškovica 40-42 Ulica S.Kovacevica 15 Ulica S.Kovacevica 13 i V.Masleše Ulica P.M.Nenadovica 4. URIJE M.Vrhovca Ulica Kozarska Ulica P.Kocica, Knežopoljska, Đ.Salaja, S.Šolaje, i ostale Ulica 29. Novembar, 1. Maj, K.Brigada, Đ.Jakšica, V.Marica, M.Rajlica, Istarska, B.Prokopica 5. LJUBIJA I USPUTNA NASELJA Hambarine - škola Donja Ljubija - vatrogasno Gornja Ljubija - trg";
s[22] = "Marinica moja Legendica^#^Marinica moja legendica! Marina Pingvin Ljubicica"